Dobroćudni tumor dojke

Početna strana  /  O Bolestima  /  Dobroćudni tumor dojke
Dobroćudne bolesti dojke spadaju u najčešća oboljenja žena i smatra se da svaka treća žena tokom života pati bar od nekog od ovih oboljenja. S obzirom na to da ova stanja daju veoma često jake tegobe (bol i više ili manje lako opipljivi tumor u dojci), kao i da su danas žene bolje obaveštene i masovno uplašene od mogućnosti da su obolele od raka dojke, hirurzi – onkolozi imaju delikatan zadatak da precizno razluče i izdiferenciraju dobroćudno od zloćudnog oboljenja dojke.

Dobroćudna oboljenja dojke delimo u četiri grupe:

  1. Urođene mane
  2. Stanja u vezi sa dojenjem
  3. Zapaljenja dojki
  4. Displazija – fibrocistična bolest – ANDI (Abberations of Normal Development and Involution)

Bez obzira što se radi o dobroćudnim, dakle, nemalignim oboljenjima, ona mogu pogubno da utiču na kvalitet života pacijentkinja. Ovoga puta ćemo se zadržati na poslednje dve navedene grupe oboljenja – zapaljenja dojki i displaziju.

Dobroćudni tumor dojke
Dobroćudni tumor dojke

Zapaljenja dojki se manifestuju u oko 70% slučajeva tokom dojenja, kada mogu jako da iskomplikuju život i majci i detetu. Ključno je da se ne prestane sa dojenjem, već da se mleko iz obolele dojke svakako izmuza, a po potrebi i prokuva i koristi u ishrani odojčeta. Antibiotika, posebno ona protiv stafilokoknih infekcija, obavezno se koristi. Želeli bismo, međutim, da skrenemo pažnju na zapaljenje dojki van dojenja. Ono se najčešće manifestuje u oblasti bradavice dojke i izrazito je sklono recidiviranju – ponavljanju i prelasku u hronično stanje. U akutnom stanju, kada postoji apsces – nakupina gnoja, neophodno je javiti se hirurgu, koji će načiniti inciziju – prosecanje kože i evakuaciju gnoja, ali se lečenje time ne završava. 

Najčešće je neophodno da se, ako se tegoba ponovi, uradi nešto opsežnija hirurška intervencija – šira ekscizija zapaljenog tkiva. Rana se ostavlja otvorenom nekoliko dana (ponekad i više od 7 dana!) uz svakodnevno previjanje, da bi se tek nakon toga, ako nema znakova ponovnog zapaljenja, zašila. Stoga, na iznenađenje pacijentkinja, boravak u bolnici traje i po 10 dana i više.

Poseban problem kod zapaljenja dojki predstavlja njegovo razlikovanje od zapaljenskog oblika raka dojke. Ovo zahteva veliko znanje i iskustvo hirurga, jer smo bili neretko svedoci da se pacijentkinje obolele od ovog oblika raka po više meseci kod svog lekara tretiraju antibioticima.

Što se tiče displazije ili fibrocistične bolesti dojke, njena glavna opasnost leži u mogućnosti da se ovim oboljenjem previdi zamaskirani karcinom dojke. Iskusni hirurg se često, već fizikalnim pregledom, može pouzdano orijentisati i utvrditi o kakvom oboljenju se radi. Danas nam, takođe, stoje na raspolaganju i druge pomoćne metode kao npr. ultrazvučni pregled dojki, RTG mamografija, punkcija dojke i magnetna rezonanca za koje se odlučujemo u nejasnim slučajevima. Bol, vodeći simptom fibrocistične bolesti, nažalost, nije tako čest pratilac malignog tumora dojke, premda može i tu da se javi.

Dobroćudni tumor dojke

Na kraju, potrebno je spomenuti i fibroadenom, dobroćudni tumor koji se najčešće javljakod mladih žena, često i mlađih od 20 godina, i koji može da načini probleme tokom dojenja začepljujući neki od izvodnih kanala mlečne žlezde i dovodeći do zapaljenja dojke. Stoga se preporučuje da se ovaj tumor operiše pre nameravane trudnoće. Pojava ovakvog tumora, koji ima vrlo karakteristične fizičke osobine (okrugao, tvrd, pokretan u dojci) kod žena između 30 i 40 godina života (i starijih), iziskuje njegovo obligatno odstranjivanje i mikroskopsku proveru, jer jedna vrsta zloćudnog tumora (medularni karcinom) dojke može imati slične karakteristike.

PRAKSA BOLNICE "PARKS DR DRAGI"

A.P. (43 godine), profesorka iz Novog Sada

Pre mesec dana sam primetila sukrvičav iscedak iz bradavice desne dojke. Jako sam se uplašila – šta da radim?

Neophodno je da se javite na pregled hirurgu-onkologu. On će jednostavnom laboratorijskom metodom proveriti da li se stvarno radi o prisustvu krvi u iscetku ili ne. Ako nema krvi u iscetku, stvari su jednostavnije. Osim samog pregleda obično se uradi još neka od dopunskih metoda (UZ dojki ili mamografija), pa ako su ti nalazi zadovoljvajući dovoljne su kontrole, jer se najčešće radi o fibrocističnoj bolesti karakterističnoj za Vaše životno doba. Ako se, pak, dokaže prisustvo krvi u iscetku, neophodna je hirurška intervencija, tzv. mikrodohektomija, kojom se odstranjuje završni deo izvodnih kanala mlečne žlezde iza areole – bradavice dojke. To se radi iz razloga što se iza krvavog iscetka u oko 5% krije karcinom dojke, a u sledećih oko 45% prekanceroze, odnosno oboljenja koja tokom godina prelaze u rak dojke. Ako se dokaže rak dojke, operacija se proširuje na celu dojku, a ako se dokaže prekanceroza ne vrši se radikalna operacija već se pacijentkinja smatra izlečenom, mada su potrebne češće kontrole. Dakle, da ponovim, prvi korak je pregled kod hirurga-onkologa koji će preduzeti gore opisane, a neophodne, procedure. Rano otkriveni karcinom dojke znači i uspešno lečeni karcinom!

LEKARI

Ivan Majdevac

Prim. dr med.

IVAN MAJDEVAC

Call Now Button