Maligni melanom kože

Početna strana  /  O Bolestima  /  Maligni melanom kože
Melanom je vrsta malignog tumora kože koji nastaje od ćelija koje produkuju pigment /melanin/. Kod melanoma je smrtni ishod znatno češći nego kod drugih vrsta raka kože. Iz godine u godinu, sve veći broj ljudi oboleva od ove vrste tumora. Rizik od nastanka raste sa godinama života, ali neretko, javlja se i kod mladih, inače zdravih ljudi. Maligni melanom može nastati od mladeža koji je postojao godinama ili nastaje na mestu gde ranije nikad nije bilo mladeža /de novo/. Neki urođeni mladeži mogu preći u melanom.

FAKTORI RIZIKA

Smatra se da je osnovni uzrok nastanka malignog melanoma suviše dug boravak na suncu, odnosno izlaganje ultravioletnim zracima.

Faktori rizika za nastanak malignog melanoma su i: ako je neko u porodici imao melanom, postojanje tzv. displastičnih mladeža, velik broj mladeža /više od 50/, opekotine od sunca /sa plikovima/, naročito u detinjstvu i ranoj mladosti, mnogo „fleka“ na koži, ako je osoba već imala neku vrstu raka kože, svetla koža, svetla /plava ili riđa/ kosa, plave oči, ako je osoba primala imunosupresivnu terapiju.

Povređivanje mladeža takođe ponekad može biti uzrok nastanka melanoma.

KAKO MELANOM IZGLEDA?

Maligni melanom može različito izgledati i može se javiti na bilo kom delu tela. Tumor je obično izdignut, ređe ravan. Može biti različite boje /tamno smeđe, crne, grafitne, tamno ljubičaste/. Često ista promena nije jednake boje. Ivice su nepravilne, nejasne, često je prisutna asimetrija. Dolazi do promena tokom vremena. Može postojati krvarenje iz promene. Prečnik je često / ali ne uvek/ veći od 6 mm.
Promena može da svrbi ili ponekad da boli.

Postoji nekoliko tipova melanoma:

  • površno šireći melanom /najčešći/
  • nodularni melanom
  • lentigo maligna melanom /obično kod starijih/
  • akralni lentiginozni melanom /na dlanovima, tabanima, ispod noktiju/
  • dezmoplastični melanom /bez boje/

Izgled kožne promene može ukazivati na maligni melanom. Nove tehnike, kao što je epiluminiscentna mikroskopija, mogu pomoći u izdvajanju promena na koži koje su sumnjive. Ukoliko postoji sumnja potrebno je uraditi biopsiju /hirurško odstranjenje cele promene sa rubom zdrave kože / i patohistološki /mikroskopski/ pregled, kojim se potvrđuje dijagnoza.

Da bi se utvrdilo da li je došlo do širenja bolesti /metastaza/ može biti potrebno da se urade određeni pregledi /RTG snimanje, ultrazvučni pregled, CT, MRI/.

LEČENJE

Osnovno je hirurško lečenje koje podrazumeva odstranjenje cele promene sa preporučenim rubom zdrave kože, nekad i odstranjenje limfnih žlezda u blizini /tzv. sentinel biopsija limfnih žlezda/. Kod pacijenata sa tumorima debljine preko 4 mm, ako su zahvaćene limfne žlezde ili ako je došlo do širenja bolesti na druge organe /metastaze/ lečenje sprovodi onkolog /daje se imunoterapija i/ili hemoterapija/.

Prognoza
Debljina /dubina/ tumora je najznačajniji faktor koji određuje prognozu /očekivani ishod/. Ukoliko se u ranoj fazi otkriju i odgovarajuće leče, većina melanoma su izlečivi. Rizik ponovnog javljanja se povećava sa porastom debljine/dubine/ tumora i kada su zahvaćene limfne žlezde. Ukoliko se tumor proširi i na druge organe verovatnoća izlečenja je mala.

KAKO SE ZAŠTITI?

Najvažnije je smanjiti izlaganje suncu. Kako to postići? Treba izbegavati izlaganje suncu između 10 i 16 časova. Na otvorenom se truditi da se bude u hladovini. Nositi šešir sa širokim obodom /da bi se zaštitilo lice i ušne školjke/. Na suncu nositi dugačke pantalone, košulje na dugačkim rukavima, dugačke suknje. Upotrebljavati redovno kvalitetno mleko za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom najmanje 15 /sa zaštitom od UV A i UV B zraka/. Namazati mleko za zaštitu najmanje 30 minuta pre izlaska i ponavljati više puta u toku dana. Ne sunčati se i ne kvarcovati se. Ukoliko se primeti da se neki mladež menja ili se primeti novonastala izraslina na koži koja raste, menja se /po obliku, veličini, boji, izgledu/ boli ili svrbi, kvasi ili krvavi, javiti se obavezno svom lekaru. Za ljude starije od 40 godina savetuje se pregled kože jednom godišnje, a za ljude od 20-40 godina jednom u tri godine.

PRAKSA BOLNICE "PARKS DR DRAGI"

M.Š. (35 godina)

Povredila sam mladež na vratu, bila sam na pregledu i lekar mi je savetovao da se mladež hirurški odstrani i pošalje na mikroskopski pregled. Prijatelji me savetuju da ne poslušam lekara, jer tvrde da mladeže ne treba dirati.

Poslušajte savet lekara. Hirurško odstranjenje mladeža nije „diranje“. Povređeni mladež ne mora, ali i može da se promeni, i zato se savetuje da je bolje da se preventivno odstrani /obavezno uz patohistološki pregled.

Z.A. (60 godina)

Imam mladež na nozi od detinjstva. Čini mi se da se u poslednje vreme povećao, nije više jednake boje i ponekad me svrbi. Kome da se obratim?

Svaka promena mladeža /po veličini, obliku, boji/ ili pojava svraba ili bola, kao i kvašenje ili krvarenje, pobuđuje sumnju na melanom. Javite se odmah svom lekaru koji će Vas uputiti na pregled specijalisti za plastičnu hirurgiju.

LEKARI

Nenad Đermanov

Spec. dr. med.

NENAD ĐERMANOV

Call Now Button